ya ete rūpaskandhasaṃgṛhītā daśa dhātava uktās te sapratighāḥ |
pratigho nāma pratighātaḥ sa ca trividhaḥ |
āvaraṇaviṣayālambanapratighātaḥ |
tatrāvaraṇapratighātaḥ svadeśe parasyotpattipratibandhaḥ |
yathā hasto haste pratihanyate upale vā | upalo ’pi tayoḥ |
viṣayapratighātaś cakṣurādīnāṃ viṣayiṇāṃ rūpādiṣu viṣayeṣu |
yathoktaṃ prajñaptā vasti cakṣurjale pratihanyate na sthale |
yathā matsyānām |
asti sthale na jale |
prāyeṇa manuṣyāṇām | asty ubhayatra |
śiśumāramaṇḍūkapiśācakaivarttādīnām |
asti nobhayatra | etān ākārān sthāpayitvā |
asti cakṣur yad rātrau pratihanyate na divā |
tad yathā titīlolūkādīnām | divā na rātrau |
prāyeṇa manuṣyāṇām |
rātrau divā ca | śvaśṛgālaturagadvīpimārjārādīnām | nobhayatra |
etān ākārān sthāpayitve tyayaṃ viśayapratighātaḥ |
ālambanapratighātaś cittacaittānāṃ sveṣv ālambaneṣu |
kaḥ punar viṣayālambanayor viśeṣaḥ |
yasmin yasya kāritraṃ sa tasya viṣayaḥ |
yac cittacaittair gṛhyate tad ālambanam |
kaḥ punaḥ svasmin viṣaye pravarttamānam ālambane vā pratihanyata ity ucyate |
tasmāt pareṇāpravṛtteḥ |
nipāto vā ’tra pratighāto yā svaviṣaye pravṛttiḥ
tad ihāvaraṇapratighātena daśānāṃ sapratighatvaṃ veditavyam anyonyāvaraṇāt |
ye dharmā viṣayapratighātena sapratighā āvaraṇapratighātenāpi ta iti catuṣkoṭikaḥ
prathamā koṭiḥ sapta cittadhātavo dharmadhātupradeśaś ca yaḥ saṃprayuktaḥ |
dvitīyā pañca viṣayāḥ | tṛtīyā pañcendriyāṇi |
caturthī dharmadhātupradeśaḥ saṃprayuktakavarjyaḥ |
ye dharmā viśayapratighātena sapratighā ālambana pratighātenāpi ta iti |
paścāt pādakaḥ | ye tāvad ālambanapratighātenāpi viṣayapratighātenāpi te |
syur viṣayapratighatenaiva nālambanapratighātena |
pañcendriyāṇi |
釋曰。此十界色陰所攝(16)是有礙。
礙是何法。相障故名礙。此礙有三(17)種。
一障礙。二塵礙。三縁縁礙。
此中障礙者。(18)於自處對障他生。
如手於手自相對障。石於(19)石亦爾。
塵礙者。眼等諸根。於色等塵。
如假(20)名論説。有眼於水有礙非於陸地。
如魚等眼。
(21)有眼於陸地有礙。非於水中。
從多如人等眼。(22)有眼二處有礙。謂於水陸。
如龜鼉蝦蟆鬼捕(23)魚人等眼。
有眼二處無礙。除前三句。
有眼於(24)夜有礙。非於晝時。
如蝙蝠*鴝鵒等眼。有眼(25)於晝有礙。非於夜時。
從多如人等眼。
有眼(26)於晝夜有礙。如狗野干馬豹猫狸等眼。有眼(27)於二時無礙
除前三句。塵礙相如此。
縁縁礙(28)者。心及心法。於自縁縁境有礙。
塵礙與縁縁(29)礙。異相云何。
此法於礙處有功能。説是處(167b1)爲此法塵。名爲塵礙。
心及心法所取之塵。名(2)縁縁礙。
云何此根於自境相續生。及識於縁(3)縁生。説名有礙。
過此於彼不生故。
復次此(4)中礙者。以到義。謂於自境生。
此中由障礙。(5)應知十界有礙。互相障故。
若法由塵礙有礙。(6)亦由障礙有礙不。有四句。
第一句謂七心(7)界及法界一分相應心法。
第二句謂五塵。第(8)三句謂五根。
第四句謂法界一分心不相應(9)法。
若法由塵礙有礙。亦由縁縁礙有礙不。
除(10)後二句若法由縁縁礙有礙。
必由塵礙有礙。(11)有法由塵礙有礙。不由縁縁礙有礙。
如五根。
唯色蘊攝十界有對。
對是礙義。此復三(14)種。
障礙境界所縁異故。
障礙有對。謂十色(15)界。自於他處被礙不生。
如手礙手或石礙(16)石或二相礙。
境界有對。謂十二界法界一(17)分諸有境法於色等境。
故施設論作如是(18)言。有眼於水有礙非陸。
如魚等眼。
有眼於(19)陸有礙非水。
從多分説。如人等眼。有眼(20)倶礙。
如畢舍遮室獸摩羅及捕魚人蝦蟇(21)等眼。
有倶非礙。謂除前相。
有眼於夜有礙(22)非晝。
如諸蝙蝠鵂等眼。有眼於晝有礙(23)非夜。
從多分説。如人等眼。
有眼倶礙。如(24)狗野干馬豹豺狼猫狸等眼。有倶非礙。
謂除(25)前相。此等名爲境界有對。
所縁有對。謂心(26)心所於自所縁。
境界所縁復有何別。
若於(27)彼法此有功能。即説彼爲此法境界。
心心(28)所法執彼而起。彼於心等名爲所縁。
云何(29)眼等於自境界所縁轉時説名有礙。
越彼(7b1)於餘此不轉故。
或復礙者是和會義。謂眼(2)等法於自境界及自所縁和會轉故。
應知此(3)中唯就障礙有對而説。故但言十有色有(4)對。更相障故。
由此義准説餘無對。若法境(5)界有對。亦障礙有對耶。應作四句。
謂七心(6)界法界一分諸相應法是第一句。
色等五境(7)是第二句。眼等五根是第三句。
法界一分非(8)相應法是第四句。
若法境界有對。亦所縁有(9)對耶。
應順後句。謂若所縁有對。
定是境界(10)有對。有雖境界有對而非所縁有對。
謂眼(11)等五根。
| gzugs kyi phuṅ pos bsdus pa’i khams bcu gaṅ dag bśad pa de dag ni thogs pa daṅ bcas pa yin te |
thogs pa (40a1) źes bya ba ni rdugs pa’o | | de yaṅ rnam pa gsum ste |
sgrib pa daṅ yul daṅ dmigs pa la thogs pa’o |
| de la sgrib pa la thogs pa ni raṅ gi yul du gźan skye ba’i gegs byed pa ste |
dper na lag pa ’am | rdo bal lag pa rdugs śig thogs pa’am | (2)rdo ba yaṅ de gñis la thogs pa lta bu’o |
| yul la thogs pa ni mig la sogs pa yul can rnams gzugs la sogs pa yul rnams la thogs pa ste |
btags pa las ji skad du | chu la thogs pa la skam lam yin pa’i mig kyaṅ yod de |
dper na ña rnams kyi lta bu’o |
| (3)skam thogs la chu la ma yin pa yaṅ yod de |
mi phal che ba’i lta bu’o | | gñi gar thogs pa yaṅ yod de |
chu srin byis pa gsod pa daṅ | sbal pa daṅ | śa za ba daṅ | ña pa la sogs pa rnams kyi lta bu’o |
| gñi gar ma yin pa yaṅ yod de | rnam pa de dag ma (4)gtogs pa’o |
| mig gaṅ mtshan mo thogs la ñin par ma yin pa yod de |
pha waṅ daṅ | ’ug pa la sogs pa rnams kyi lta bu’o | | ñin par thogs la mtshan mo ma yin pa ni
mi phal che’i lta bu’o |
| mtshan mo daṅ ñin par thogs ba ni khyi daṅ | wa daṅ | rta daṅ | guṅ daṅ | byi la (5)la sogs pa rnams kyi lta bu’o | | gñi gar yaṅ ma yin pa ni
rnam pa de dag ma gtogs pa’o źes gsuṅs pa lta bu ste | ’di ni yul la thogs pa’o |
| dmigs pa la thogs pa ni sems daṅ sems las byuṅ ba rnams raṅ gi dmigs pa dag la thogs pa’o |
| yul daṅ dmigs (6)pa dag la bye brag ci yod ce na |
gaṅ la gaṅ źig byed pa de ni yul yin la |
gaṅ źig sems daṅ sems las byuṅ ba rnams kyis ’dzin pa de ni dmigs pa yin no |
| yaṅ ji ltar na raṅ gi yul la dmigs pa la ’jug pa la thogs pa źes bya źe na |
de las gźan du mi ’jug pa’i phyir ro |
| yaṅ na ’di la gtod pa (7)ni thogs pa yin te |
raṅ gi yul la ’jug pa gaṅ yin pa’o | | de lta bas na ’dir bcu po dag ni sgrib pa la thogs pas thogs pa daṅ bcas pa ñid du rig par bya ste | phan tshun sgrib pa’i phyir ro |
| chos gaṅ dag yul la thogs pas thogs pa daṅ bcas pa de dag sgrib pa la (40b1)thogs pas kyaṅ yin nam źe na | mu bźi ste |
mu daṅ po ni sems kyi khams bdun dag daṅ | chos kyi khams kyi phyogs mtshuṅs par ldan pa gaṅ yin pa’o |
| gñis pa ni yul lṅa po dag go | | gsum pa ni dbaṅ po lṅa dag go |
| bźi pa ni mtshuṅs bar ldan pa ma gtogs pa (2)chos kyi khams kyi phyogs so |
| gaṅ dag yul la thogs pas thogs pa daṅ bcas pa de dag ñid dmigs pa la thogs bas kyaṅ yin nam źe na |
tshig phyi ma daṅ sbyor ba ste | re źig dmigs pa la thogs pa gaṅ dag yin pa de dag ni yul la thogs pas kyaṅ yin no |
| yul la (3)thogs pas yin la dmigs pa la thogs pas ma yin pa yaṅ yod
de dbaṅ po lṅa rnams so | | btsun pa gźon nu lan na re ni