You are here: BP HOME > TLB > Mahāvyutpatti with sGra sbyor bam po gñis pa > fulltext
Mahāvyutpatti with sGra sbyor bam po gñis pa

Choose languages

Choose images, etc.

Choose languages
Choose display
  • Enable images
  • Enable footnotes
    • Show all footnotes
    • Minimize footnotes
DiacriticaDiacritica-helpSearch-help
ā ī ū
ñ
ś ź
š č ǰ γ    
Note on the transliteration:
The transliteration system of the BP/TLB is based on the Unicode/UTF-8 system. However, there may be difficulties with some of the letters – particularly on PC/Windows-based systems, but not so much on the Mac. We have chosen the most accepted older and traditional systems of transliteration against, e.g, Wylie for Tibetan, since with Unicode it is possible, in Sanskrit and Tibetan, etc., to represent one sound with one letter in almost all the cases (excepting Sanskrit and Tibetan aspirated letters, and Tibetan tsa, tsha, dza). We thus do not use the Wylie system which widely employs two letters for one sound (ng, ny, sh, zh etc.).
 
Important:
We ask you in particular to note the use of the ’ apostrophe and not the ' representing the avagrāha in Sanskrit, and most important the ’a-chuṅ in Tibetan. On the Mac the ’ is Alt-M.
 
If you cannot find the letters on your key-board, you may click on the link "Diacritica" to access it for your search.
Choose specific texts..
    Click to Expand/Collapse Option Complete text
Click to Expand/Collapse OptionTitle
Click to Expand/Collapse OptionPreface
Click to Expand/Collapse Option§1-20
Click to Expand/Collapse Option§21-40
Click to Expand/Collapse Option§41-60
Click to Expand/Collapse Option§61-80
Click to Expand/Collapse Option§81-100
Click to Expand/Collapse Option§101-120
Click to Expand/Collapse Option§121-140
Click to Expand/Collapse Option§141-160
Click to Expand/Collapse Option§161-180
Click to Expand/Collapse Option§181-200
Click to Expand/Collapse Option§201-220
Click to Expand/Collapse Option§221-240
Click to Expand/Collapse Option§241-260
Click to Expand/Collapse Option§261-280
Click to Expand/Collapse Option§281-283
Click to Expand/Collapse OptionColophon
 
bsam gtan bźi pa’i sa’i miṅ la 
四禪地名 
bsam gtan bźi pa’i sa’i miṅ la | 
 
 
anabhrakāḥ 
sprin med 
無雲天 
anabhraka źes bya ba bhra ka ni sprin te | sprin (158b1)lta bu med pas na a na bhraka źes bya ste sbrin ’khrigs pa daṅ ’dra bar ’dab chags pa med de | gźal med khaṅ daṅ bcas par skye źiṅ ’chi ’pho la | de yan chad kyaṅ gnam gyi rim pa sbrin ltar ’gebs pa med pas sprin med ces bya | 
 
 
puṇyaprasavāḥ 
bsod nams skyes 
福生天; 福增 
puṇyaprasva źes bya ba puṇya ni bsod nams | prasava ni skyes (2)pa’am ’byuṅ ba la bya ste | mi g-yo ba’i bsod nams las lha de dag skyes pas na bsod nams skyes źes bya | 
 
 
vrihatphalāḥ 
’bras bu che 
廣果天 
bṛhatphala źes bya ba gnas gźan yod pa’i so so’i skye bo thams cad kyi bsod nams kyi ’bras bu’i mchog skye bas na ’bras bu che źes bya | 
 
 
 
gnas gtsaṅ ma’i sa’i miṅ la 
浄住地名 
gnas gtsaṅ ma’i lha’i miṅ la |
śubdha(3)vāsa źes bya ba ’phags pa’i lam gyi chus sems kyi ñon moṅs pa’i dri ma bkrus pas phyir mi ’oṅ ba la sogs pa sems can dag pa śa stag gnas te | so so’i skye bo daṅ ma ’dres pas na gnas gtsaṅ ma źes bya | 
 
 
avṛhāḥ 
mi che ba 
無煩天 
abṛha źes bya ba gnas gtsaṅ ma ris lṅa yod pa’i naṅ na tha ma yin pas na (4)mi che ba źes bya | 
 
 
atapāḥ 
mi gduṅ ba 
無熱天 
atāpa źes bya ba lha’i ris ’dir skyes pa rnams bsam pa dge ba’i phyir sa ’og mar skyes pa rnams kyis zil gyis mi gnon pa daṅ | sa goṅ ma ma thob kyaṅ mi dga’ ba med pa daṅ | ñon moṅs pa’i gduṅ ba chen po med pas mi gduṅ ba źes bya ba daṅ | 
 
 
sudṛśāḥ 
gya nom snaṅ ba 
善現天 
sudṛśa źes bya (5)ba lha’i ris ’dir skyes pa rnams rab tu źi ba’i khyad par daṅ ldan pa’i phyir mig sṅar mdzes śiṅ bzaṅ bas na gya nom snaṅ źes bya | 
 
 
sudarśanāḥ 
śin tu mthoṅ 
善見天 
sudarśana źes bya ba lha’i ris ’dir skyes pa rnams zag pa daṅ bcas pa daṅ | zag pa med pa’i tiṅ ṅe ’dzin spel mar bsgoms pa’i sgrib pa lhag ma cuṅ zad (6)cig lus su zad de | mthoṅ ba śin tu rnam par dag ciṅ mthoṅ bas na bzaṅ ba’i phyir śin tu mthoṅ ba źes bya | 
 
 
akaniṣṭhāḥ 
’og min gzugs mtha’ 
色究竟天 
akaniṣṭha źes bya ba a ni ma yin pa | kaniṣṭha ni ’og ma la bya | spyir na gzugs kyi khams kyi daṅ po ste | goṅ na gźan med pas ’og min źes bya | yaṅ mdo sṅa kha cig gi (7)naṅ nas aghaniṣṭha źes ’byuṅ ste | a gha ni rdul phra mo bsags pa | niṣṭha ni mthar thug pa ste | gzugs kyi khams kyi ya thog yin pas bsags pa’i mtha’ źes kyaṅ bya ste skabs daṅ sbyar źiṅ gdags | 
 
 
mahāmaheśvarāyatanam 
dbaṅ phyug chen po che ba’i gnas 
大自在天處; 大自在天 
mahāmaheśvarāyatana źes bya ba ’og min gyi phyogs kyi gnas źig na byaṅ chub (159a1)sems dpa’ dbaṅ phyug chen po’i naṅ na rnam par snaṅ mdzad chen po bźugs te | chos kyi loṅs spyod rdzogs pa bsten źiṅ myoṅ bar gyur pa’i gnas yin pas na dbaṅ phyug chen po che ba’i gnas źes bya | 
 
 
 
gzugs med pa’i miṅ la 
無色界地名亦名四無色定 
gzugs med pa’i sa’i miṅ la 
 
 
ākāśānantyāyatanam 
nam mkha’ mtha’ yas skye mched 
空無邊處天 
ākāśānantyam źes sñoms par ’jug (2)pa la sbyor ba’i dus na gzugs kyi ’du śes las ’das te | nam mkha’ mtha’ yas so sñam pa’i ’du śes ’byuṅ bas nam mkha’ mtha’ yas | āyata ni skye ba’i gnas yin pas skye mched de | bsdus na nam mkha’ mtha’ yas skye mched ces bya ste | rnam śes mtha’ yas skye mched daṅ | (3)cuṅ zad med pa’i skye mched daṅ | ’du śes med ’du śes med min gyi skye mched kyaṅ tshul ’di bźin bśad | 
 
 
vijñānānantyāyatanam 
rnam śes mtha’ yas skye mched 
識無邊處天 
 
 
 
ākiṃcanyāyatanam 
ci yaṅ med pa’i skye mched 
無所有處天 
 
 
 
naivasaṃjñānāsaṃjñāyatanam 
’du śes med ’du śes med min skye mched 
非想非非想處; 非有想非無想處天 
 
 
 
laukikadevatāḥ 
’jig rten pa’i lha’i miṅ la 
世間天神名 
’jig rten pa’i lha’i miṅ (4)la 
 
 
brahmā hiraṇyagarbhaḥ 
tshaṅs pa dbyig gi sñiṅ pa 
淨梵親心; 梵親心 
brahma źes bya ba | bṛhadkuśalamūlanirjatatvād brahma źes bya ste | dge ba’i rtsa ba chen po las skyes pas chen po par yaṅ draṅ du ruṅ | yaṅ rnam pa gcig tu na mu stegs can gyi gźuṅ las tshaṅs pa ni bden pa’o || tshaṅs pa ni dka’ thub po | tshaṅs pa ni dbaṅ po thub pa’o źes ’byuṅ (5)vyākaraṇa las ni bṛhaṇād brahma źes bya ste | tshe daṅ byad gzugs daṅ gnas daṅ loṅs spyod la sogs pa ’og ma bas ’phel źiṅ khyad par du gyur pas ’phel ba ’am rgyas pa źes draṅ du yaṅ ruṅ | yaṅ rnam pa gcig tu na byā khyā yukti las brahma bhūta śi ta bhūta źes ’byuṅ ste || (6)’dod khams kyi ñon moṅs pa’i tsha ba daṅ bral nas bsam gtan daṅ po’i sar phyin pas ñon moṅs pa ’og ma las thar źiṅ bsil bar gyur pa yin te | rnam pa ’di sñed du draṅ du ruṅ gis kyaṅ don daṅ yaṅ sbyar | sṅar grags pa yaṅ btsan par byas nas tshaṅs pa źes btags 
 
 
brahmā sahāṃpatiḥ 
mi mjed kyi bdag po tshaṅs pa 
娑婆梵主; 梵娑婆主 
 
 
 
aśvinākumārau 
tha skar gźon nu gñis 
婁宿二人; 婁童二神 
 
 
 
maheśvaraḥ 
dbaṅ phyug chen po 
大自在 
maheśvara (145a1)źes bya ba mahā ni chen po īśvara ni īśa aiśvarya źes bya ste | spyir na dbaṅ che źiṅ phyug btsan pa la bya | dṅos su na mu stegs can gyi lta gu laṅ yin te dbaṅ phyug chen po źes bya | 
 
 
mahādevaḥ 
lha chen po 
大天 
 
 
 
śambhuḥ 
bde ’byuṅ 
樂生 
 
 
 
paśupatiḥ 
phyugs bdag 
畜生; 畜主 
 
 
 
tripuravidhvaṃsakaḥ 
sum rtsegs ’jig byed 
壞三層樓閣; 壞三層城 
 
 
 
śūlapāṇiḥ 
lag na mduṅ thogs 
手執槍; 執槍 
 
 
 
tryambakaḥ 
chuṅ ma gsum yod 
三妻主 
 
 
 
śaṃkaraḥ 
bde byed 
作樂; 令樂 
 
 
 
smaraśatruḥ 
’dod dran dgra 
貪欲冤 
 
 
 
śarvaḥ 
’tshe byed 
作害 
 
 
 
rudraḥ 
drag po 
緊惡 
 
 
 
īśvaraḥ 
dbaṅ phyug 
自在 
 
 
 
viṣṇuḥ 
khyab ’jug 
遍入 
(7)viṣṇu źes bya ba rnam pa gcig tu na viśḷ vyāptau źes bya ste khyab par yaṅ ’dren | yaṅ rnam pa gcig tu na viśa phra veśa źes bya ste kun du ’jug pa la yaṅ bya | spyir na ’jig rten yod do cog kyaṅ viṣṇu’i raṅ bźin yin te | kun la khyab bar ’jug pas na khyab ’jug ces bya | 
 
 
kṛṣṇaḥ 
nag po 
黑面 
 
 
 
vāsudevaḥ 
nor lha’i bu 
財天子 
 
 
 
kāmadevaḥ 
’dod pa’i lha 
欲天 
 
 
 
māraḥ 
bdud 
魔 
māra źes bya ba mṛṅ prāṇatyage źes bya ste | dge ba’i chos kyi srog daṅ bral bar (2)byed pas na bdud ces bya | 
 
 
sunirmāṇaratidevaputraḥ 
lha’i bu rab ’phrul dga’ 
化樂天子 
 
 
 
susīmadevaputraḥ 
lha’i bu ’tshams bzaṅ ba 
妙梵天子; 妙善天子 
 
 
 
saṃtuṣitadevaputraḥ 
lha’i bu yoṅs su dga’ ldan 
兜率天子; 妙足 
 
 
 
suyāmadevaputraḥ 
lha’i bu rab ’thab bral 
忉利天子; 妙善; 焰魔天子 
 
 
 
śakro devendraḥ 
lha’i dbaṅ po brgya byin 
天主帝釋 
śakra źes bya ba | śakḷ śaktau śakto devarājārāgapratyān źes bya ste | lha’i srid thub ciṅ lha ma yin las rgyal bar nus pas na | srid thub ciṅ nus pa la yaṅ bya | yaṅ rnam pa gcig tu na | mchod sbyin rnam pa brgya byas pas lha’i rgyal po’i go ’phaṅ thob (3)pas na brgya byin źes kyaṅ bya | tshig ’di gñis ka yaṅ draṅ du ruṅ mod kyi | sṅar miṅ du btags pa btsan par byas te brgya byin źes btags |
indra źes bya ba | idi paramaiśvarye źes bya ba ste | ri rab kyi steṅ na sum cu rtsa gsum pa’i lha’i rgyal po mdzad pas na brgya byin gyi miṅ (4)gi rnam graṅs te dbaṅ po źes bya | 
 
 
daśaśatanayanaḥ 
brgya byin ’dom na mig stoṅ pa 
帝釋千目 
 
 
 
śakraḥ 
brgya byin 
帝釋; 帝釋天主 
 
 
 
kauśikaḥ 
ko’u śi ka (brgya byin) 
戈兀失葛即帝釋; 憍尸 
 
 
 
śatakratuḥ 
mchod sbyin brgya pa 
百供施 
 
 
 
puraṃdaraḥ 
brgya byin nam khyer ’jig 
帝釋; 壞邑 
 
 
 
lokapālaḥ 
’jig rten skyoṅ 
持護世界; 護世界 
lokapāla źes bya ba loka ni lujyati iti loka źes bya ste | ’jig rten pā la rakṣaṇa źes bya ste | ’jig rten sruṅ źiṅ skyoṅ ba źes bya | 
 
 
vaiśravaṇaḥ 
rnam thos kyi bu 
多聞子 
vaiśravaṇa źes bya ba ni viśravaṇasya āpattya vaiśrava1 ṇa źes bya ste | rnam thos kyi bu źes bya’o || 
1. Tg: ma 
 
 
dhṛtarāṣṭaḥ 
yul ’khor bsruṅs 
護國; 持國 
dhṛtarāṣṭa (5)źes bya ba ni | dhṛta ni sruṅ ba ’am ’dzin pa | rāṣṭa ni yul ’khor te yul ’khor sruṅ źes bya | 
 
 
virūḍhakaḥ 
’phags skyes po 
增長 
viruḍhāka źes bya ba bi ni viśeṣaṇa ste | bye brag tu gyur pa ’am ’phags pa la bya | ruḍha ni ruha janmani źes bya ste skyes pa la bya | ka ni saṃjñāyāṃ kan źes bya ba | miṅ gcig gi (6)mjug la vyākaraṇa’i gźuṅ gis kas gdags pa yod pas tshig gi rkyen du btags par zad de | ’phags skyes po źes bya | 
 
 
virūpākṣaḥ 
mig mi bzaṅ 
廣目 
virūpākṣa źes bya ba rnam pa gcig tu na virūpa źes pa ni spyan gźan daṅ mi ’dra ba gsum mṅa’ bas mi mthun pa la bya | akṣi źes bya ba ni mig la bya ste mig (7)mi ’dra ba ’am | rnam pa gcig tu na bi rūpa ni klu’i rgyal po yin pas na spyan la gdug pa mṅa’ ste gzigs so ’tshal la gnod par ’gyur bas mig mi bzaṅ źes bya || 
 
 
karoṭapāṇayo devāḥ 
lha lag na gźoṅ thogs 
持盆; 象跡 
 
 
 
mālādhāraḥ 
phreṅ thogs 
持鬘; 雜地 
 
 
 
sadāmādaḥ 
rtag tu myos 
常顛; 美地; 常醉 
 
 
 
īśānaḥ 
dbaṅ bdag 
自在主 
 
 
 
indraḥ 
dbaṅ po 
主; 因陀邏; 王; 天主 
 
 
 
yamaḥ 
gśin rje 
獄王; 閻摩; 焰摩; 閻魔 
 
 
 
nairṛtiḥ 
bden bral 
離帝隅; 羅剎 
nairṛtidiś źes bya ba nirgataṛta źes bya ste | nir ni bral ba | ṛta ni bden pa ste srin po’i rgyal po bden bral źes bya | lho nub kyi phyogs mtshams na gnas pa’i phyogs skyoṅ gi miṅ ste | bden bral gyi phyogs źes bya | 
 
 
varuṇaḥ 
chu lha 
水神; 水天 
 
 
 
vāyuḥ 
rluṅ 
風隅 
 
 
 
kuveraḥ 
lus ṅan po 
惡體 
 
 
 
vaiśvānaraḥ 
me 
火隅 
 
 
 
kārtikeyaḥ 
smin drug bu 
昴宿男 
 
 
 
mahākālaḥ 
nag po chen po 
摩訶伽羅; 大時; 大黑 
 
 
 
nandikeśvaraḥ 
dga’ byed dbaṅ phyug 
具主作善喜 
 
 
 
bhṛṅgiriṭiḥ (bhṛṅgiritiḥ) 
bhriṅ gi ri ti 
卜力哩帝 
 
 
 
vināyakaḥ 
log ’dren 
拔邪; 毘那夜迦 
 
 
 
dhanadaḥ 
nor sbyin 
施財 
 
 
 
devī 
lha mo 
天母; 神女; 天女 
 
 
 
suravadhūḥ 
lha’i bu mo 
天女 
 
 
 
devakanyā 
lha’i bu mo 
天女 
 
 
 
apsarāḥ 
lha’i bu mo 
天女; 神女 
 
 
 
durgādevī 
rdzoṅ gi lha mo 
塞天女 
 
 
 
umā 
dka’ zlog 
難迥遮; 破戒母; 山天母 
 
 
 
girisutā 
ri’i sras mo 
樂等; 山天女 
 
 
 
śacī 
bde sogs 
樂眾; 樂俱 
 
 
 
vighnaḥ 
bgegs 
魔 
 
 
 
navagrahāḥ 
gza’ dgu’i miṅ la 
九曜名 
 
 
 
ādityaḥ 
ñi ma 
日 
 
 
 
somaḥ 
zla ba 
月 
 
 
 
aṅgārakaḥ 
mig dmar 
火星 
 
 
 
budhaḥ 
gza’ lhag 
水星 
 
 
 
bṛhaspatiḥ 
phur bu 
木星 
 
 
 
śukraḥ 
pa ba saṅs 
金星 
 
 
 
śanaiścaraḥ 
spen pa 
土星 
 
 
 
rāhuḥ 
sgra gcan 
羅睺 
 
 
 
ketuḥ 
mjug riṅs 
計都 
 
 
 
aṣṭāviṃśati nakṣatrāṇi 
rgyu skar ñi śu rtsa brgyad kyi miṅ la 
二十八宿 
 
 
 
kṛttikā 
smin drug 
昴 
 
 
 
rohiṇī 
snar ma 
畢 
 
 
 
mṛgaśirāḥ 
mgo 
觜 
 
 
 
ārdrā 
lag 
參 
 
 
 
punarvasuḥ 
nabs so 
井 
 
 
 
puṣyah 
rgyal 
鬼 
 
 
 
aśleṣā 
skag 
柳 
 
 
 
maghā 
mchu 
星 
 
 
 
pūrvaphalgunī 
gre 
張 
 
 
 
uttaraphalgunī 
dbo 
翼 
 
 
 
hastā 
me bźi 
軫 
 
 
 
citrā 
nag pa 
角 
 
 
 
svātī 
sa ri 
亢 
 
 
 
viśākhā 
sa ga 
氐 
 
 
 
anurādhā 
lha mtshams 
房 
 
 
 
jyeṣṭhā 
snron 
心 
 
 
 
mūlaṃ 
snrubs 
尾 
 
 
 
pūrvāṣāḍhā 
chu stod 
箕 
 
 
 
uttarāṣāḍhā 
chu smad 
斗 
 
 
 
śravaṇā 
gro bźin 
牛 
 
 
 
abhijit 
byi bźin 
女 
 
 
 
śatabhiṣā 
mon gre 
虛 
 
 
 
dhaniṣṭhā 
mon gru 
危 
 
 
 
pūrvabhadrapadā 
khrums stod 
室 
 
 
 
uttarabhadrapadā 
khrums smad 
璧 
 
 
 
revatī 
nam gru 
奎 
 
 
 
aśvinī 
tha skar 
婁 
 
 
 
bharaṇī 
bra ñe 
胃 
 
 
 
devanāganāmāni 
lha daṅ klu la sogs pa’i miṅ la 
天龍等名 
 
 
 
devaḥ 
lha 
天 
 
 
 
nāgaḥ 
klu 
龍 
 
 
 
yakṣaḥ 
gnod sbyin 
藥叉; 勇健; 夜叉 
gnod sbyin la sogs pa’i miṅ la |
yakṣa źes bya ba vyāka(7)raṇa las yakṣa pūjāyām źes ’byuṅ ste | kun gyis mchod ciṅ sbyin pa la bya | tshig gźin du draṅs na ya ka tsid kṣinnantā ta yakṣa źes bya ste | ya ka tsi da ni su yaṅ ruṅ ba la bya | kṣinnanā tī ni gnod par byed pa la bya ste | gñi ga’i don daṅ sbyar nas gnod sbyin du btags | 
 
 
gandharvaḥ 
dri za 
尋香; 乾闥婆 
 
 
 
asuraḥ 
lha ma yin 
非天; 阿修羅 
 
 
 
daityaḥ 
sbyin byed ma’i bu 
施女子 
 
 
 
garuḍaḥ 
nam mkha’ ldiṅ 
金翅鳥; 迦樓羅 
(2)garuḍa źes bya ba khyuṅ gi miṅ ste nam mkha’ ldiṅ źes bya | tārakṣa khyuṅ | suparṇa ’dab bzaṅ | garuḍa ’dab chags źes bya | ’di rnams ma ’dom na thams cad nam mkha’ ldiṅ du gdags | 
 
 
kiṃnaraḥ 
mi’am ci 
人非人; 緊那羅 
kinnara źes bya ba dud ’gro rdzu ’phrul can gyi miṅ ste | byad gzugs mi daṅ yud kyis ’dra (3)bas na mi ’am ci źes bya | 
 
 
mahoragaḥ 
lto ’phye chen po 
大腹; 摩睺羅伽; 大腹行 ; 摩睺羅加 
mahoraga źes bya ba mahā ni chen po | uraga ni ltos ’gro ba la bya ste | klu ’brug gi khams su gtogs pa ste | sbrul chen po yin pas na lto ’phye chen po źes bya | 
 
 
kumbhāṇḍaḥ 
grul bum 
甕形; 瓶; 鳩槃荼; 瓶卵 ; 鴆槃茶 
 
 
 
nāgarājanāmāni 
klu’i rgyal po’i miṅ la 
龍王名 
 
 
 
śankhapālo nāgarājā 
klu’i rgyal po duṅ skyoṅ 
商佉龍王; 護螺龍王 ; 護貝龍王 
 
 
 
karkoṭako nāgarājā 
klu’i rgyal po stobs kyi rgyu 
力行龍王 
 
 
 
kuliko nāgarājā 
klu’i rgyal po rigs ldan 
具種龍王 
 
 
 
padmo nāgarājā 
klu’i rgyal po pad ma 
蓮花龍王 
 
 
 
mahāpadmo nāgarājā 
klu’i rgyal po pad ma chen po 
大蓮花王 
 
 
 
vāsukir nāgarājā 
klu’i rgyal po nor rgyas 
廣財龍王 
vāsuki źes bya ba vāsukā pattyena vāsuki źes bya ste | klu’i rgyal po nor rgyas kyi bu źes bya ste | 
 
 
ananto nāgarājā 
klu’i rgyal po mtha’ yas 
無邊; 無邊無量行龍王; 無量行龍王 
 
 
 
takṣako nāgarājā 
klu’i rgyal po ’jog pa 
安止龍王 
 
 
 
varuṇo nāgarājā 
klu’i rgyal po chu lha 
水神龍王; 水天 
 
 
 
makaro nāgarājā 
klu’i rgyal po chu srin 
水獸龍王 
 
 
 
lambuko nāgarājā 
klu’i rgyal po ’phaṅ ba 
行龍王; 垂行龍王 
 
 
 
sāgaro nāgarājā 
klu’i rgyal po rgya mtsho 
海龍王; 娑伽羅 
 
 
 
anavatapto nāgarājā 
klu’i rgyal po ma dros pa 
阿那婆達多; 無熱龍王 
 
 
 
piṅgalo nāgarājā 
klu’i rgyal po ser skya 
青白龍王; 黃色龍王 
 
 
 
nando nāgarājā 
klu’i rgyal po dga’ ba 
喜龍王 
 
 
 
subāhur nāgarājā 
klu’i rgyal po lag bzaṅ 
妙手龍王 
 
 
 
nardano nāgarājā 
klu’i rgyal po sgra ’byin 
出音龍王; 施音聲龍王 
 
 
 
citrākṣo nāgarājā 
klu’i rgyal po mig bkra 
妙眼龍王; 寶華龍王 
 
 
 
rāvaṇo nāgarājā 
klu’i rgyal po sgra sgrogs 
音吼龍王 
 
 
 
pāṇḍur nāgarājā 
klu’i rgyal po skya bseṅ 
青明龍王 
 
 
 
lambuko nāgarājā 
klu’i rgyal po ’phaṅ ba 
行龍王; 垂行龍王 
 
 
 
kṛmir nāgarājā 
klu’I rgyal po srin bu 
蟲行龍王 
 
 
 
śaṅkho nāgarājā 
klu’i rgyal po duṅ 
螺龍王; 海貝龍王; 商佉龍王 
 
 
 
pāṇḍurako nāgarājā 
klu’i rgyal po dkar gsal 
明白龍王; 白淨龍王; 潔白 
 
 
 
kālo nāgarājā 
klu’i rgyal po nag po 
黑色龍王 
 
 
 
upakālo nāgarājā 
klu’i rgyal po ñe nag 
皂色; 蓮色龍王; 青花 
 
 
 
giriko nāgarājā 
klu’i rgyal po ri bo 
山龍王 
 
 
 
abalo nāgarājā 
klu’i rgyal po stobs med 
無力龍王 
 
 
 
śaṅkāro nāgarājā 
klu’i rgyal po bde byed 
作樂龍王 
 
 
 
bhāṇḍo nāgarājā 
klu’i rgyal po spyad srel 
妙行龍王; 雜行龍王 
 
 
 
pañcālo nāgarājā 
klu’i rgyal po lṅa len 
取五龍王; 五頭龍王 
 
 
 
kāliko nāgarājā 
klu’i rgyal po dus can 
具時龍王 
 
 
 
kiṃcanako nāgarājā 
klu’i rgyal po chuṅ zad pa 
微小龍王 
 
 
 
baliko nāgarājā 
klu’i rgyal po stobs can 
具力龍王 
 
 
 
uttaro nāgarājā 
klu’i rgyal po lhag ma 
具龍王; 具枕龍王 
 
 
 
mātaṅgo nāgarājā 
klu’i rgyal po glaṅ po che 
大象龍王 
 
 
 
elo nāgarājā 
klu’i rgyal po lug 
羊龍王 
 
 
 
sāgaro nāgarājā 
klu’i rgyal po dug can 
具毒龍王 
 
 
 
upendro nāgarājā 
klu’i rgyal po ñe dbaṅ 
近主龍王 
 
 
 
upanaro nāgarājā 
klu’i rgyal po mi daṅ ñe 
近人龍; 人龍王 
 
 
 
elavarṇo nāgarājā 
klu’i rgyal po lug mdog 
羊色龍王 
 
 
 
citro (vicitro) nāgarājā 
klu’i rgyal po ris bkra 
山綵龍王; 花綵龍王 
 
 
 
rāghavo nāgarājā 
klu’i rgyal po rtogs pa’i bu 
悟子龍王 
 
 
 
hastikaccho nāgarājā 
klu’i rgyal po glaṅ po che’i mchan 
象腋龍王 
 
 
 
elāpattro nāgarājā 
klu’i rgyal po e la ’dab 
耶剌答龍王 
 
 
 
āmratīrtho nāgarājā 
klu’i rgyal po a mra’i bu 
啞卜別子龍王 
 
 
 
apalālo nāgarājā 
klu’i rgyal po sog ma med 
不留穀衣龍王 
 
 
 
cāmpeyo nāgarājā 
klu’i rgyal po tsam par skyes 
生怎巴龍王; 薝蔔龍王 
 
 
 
aliko nāgarājā 
klu’i rgyal po khra 
殺龍王; 鷹龍王 
 
 
 
pramokṣako nāgarājā 
klu’i rgyal po śin tu thar byed 
作解脫龍王; 令解脫龍王 
 
 
 
sphoṭano nāgarājā 
klu’i rgyal po rgyas byed 
作滿龍王; 令滿龍王 
 
 
 
nandopanandau nāgarājānau 
klu’i rgyal po dga’ daṅ ñe dga’ gñis 
近二喜龍王; 令善與善喜弟兄二龍王 
 
 
 
hulluro nāgarājā (huluḍo nāgarājā) 
klu’i rgyal po hu lu ru 
戶魯陸龍王; 呼婁茶龍王 
 
 
 
huluko nāgarājā (uluko nāgarājā) 
klu’i rgyal po gsal mthoṅ 
明見龍王 
 
 
 
paṇḍaro nāgarājā 
klu’i rgyal po skya bo 
人龍王; 人值龍王 
 
 
 
aravāḍo nāgarājā 
klu’i rgyal po rtsibs ra 
阿羅叭龍王; 辣龍王 
 
 
 
śīrṣako (cicchako) nāgarājā 
klu’i rgyal po bsags rgyas 
咱而結龍王 
 
 
 
paravāḍo nāgarājā 
klu’i rgyal po rab bzaṅ 
妙園龍王 
 
 
 
manasvī nāgarājā 
klu’i rgyal po gzi can 
見威龍王 
 
 
 
śabalo nāgarājā 
klu’i rgyal po ña lcibs 
近重傭王 
 
 
 
utpalako nāgarājā 
klu’i rgyal po ut pa la 
優鉢羅龍王 
 
 
 
vardhamānako nāgarājā 
klu’i rgyal po ’phel ba po 
增長龍王 
 
 
 
buddhiko nāgarājā 
klu’i rgyal po blo can 
具意龍王 
 
 
 
nakhako nāgarājā 
klu’i rgyal po sen mo can 
具指甲龍王; 具指爪龍王 
 
 
 
ela melo nāgarājā, elamelau nāgarājānau 
klu’i rgyal po lug daṅ ’du ba gñis 
二羊相聚龍王; 羊與聚二龍王 
 
 
 
acyuto nāgarājā 
klu’i rgyal po ma ñams pa 
平等龍王 
 
 
 
kambalāśvatarau nāgarājānau 
klu’i rgyal po kam ba la daṅ a śwa ta ra gñis 
甘巴剌與啞朔荅剌二龍王 
 
 
 
sudarśano nāgarājā 
klu’i rgyal po śin tu mthoṅ ba 
最見明龍王 
 
 
 
parikūṭo nāgarājā 
klu’i rgyal po yoṅs su brtsegs pa 
融集龍王 
 
 
 
sumukho nāgarājā 
klu’i rgyal po bźin legs 
妙色龍王; 善面龍王 
 
 
 
ādarśamukho nāgarājā 
klu’i rgyal po me loṅ gdoṅ 
鏡面龍王 
 
 
 
gandhāro nāgarājā 
klu’i rgyal po spos ’dzin 
持香龍王 
 
 
 
dramiḍo nāgarājā 
klu’i rgyal po ’gro ldiṅ 
空行龍王 
 
 
 
baladevo nāgarājā 
klu’i rgyal po stobs lha 
天力龍王 
 
 
 
kambalo nāgarājā 
klu’i rgyal po kam ba la 
甘巴剌龍王; 甘婆羅龍王 
 
 
 
śailabāhur nāgarājā 
klu’i rgyal po brag lag 
山手龍王 
 
 
 
vibhīṣaṇo nāgarājā 
klu’i rgyal po rnam par byed 
怖畏龍王 
 
 
 
gaṅgā nāgarājā 
gaṅ gā’i klu’i rgyal po 
殑伽龍王 
 
 
 
sindhur nāgarājā 
sin dhu’i klu’i rgyal po 
細荅龍王; 信度龍王 
 
 
 
sītā nāgarājā 
sī tā’i klu’i rgyal po 
細大龍王; 徒多龍王 
 
 
 
pakṣur nāgarājā 
pag śu’i klu’i rgyal po 
叭束龍王; 縛芻龍王 
 
 
 
maṅgalo nāgarājā 
klu’i rgyal po bkra śis 
吉祥龍王 
 
 
 
 
klu phal pa’i miṅ la 
多龍名 
 
 
 
indrasenaḥ 
dbaṅ po’i sde 
主部 
 
 
 
naḍaḥ 
’dam bu 
泥; 葦 
 
 
 
sundaraḥ 
rab mdzes 
極妙 
 
 
 
hastikarṇaḥ 
glaṅ chen rna ba 
象鼻 
 
 
 
tīkṣṇaḥ 
rnon po 
猛利; 快利; 鋒 
 
 
 
piṅgalaḥ 
ser skya 
黃白色 
 
 
 
vidyujjvālaḥ 
glog ’bar 
電光 
 
 
 
mahāvidyutprabhaḥ 
glog gi ’od chen 
大電光 
 
 
 
bharukacchāḥ 
dam pa ’gebs 
妙魔 
 
 
 
amṛtaḥ 
bdud rtsi can 
具甘露; 甘露 
 
 
 
tīrthikaḥ 
mu stegs can 
具外道; 外道 
 
 
 
vaidūryraprabhaḥ 
bai ḍū rya’i ’od 
琉璃光 
 
 
 
suvarṇakeśaḥ 
gser mdog skra 
金色明; 金色髮 
 
 
 
sūryaprabhaḥ 
ñi ma’i ’od 
日光 
 
 
 
udayanaḥ 
’char ba 
顯現 
 
 
 
gajaśīrṣaḥ 
ba laṅ mgo 
牛頭 
 
 
 
śvetakaḥ 
dkar po 
白色 
 
 
 
kālakaḥ 
nag po 
黑色 
 
 
 
yamaḥ 
gśin rje 
獄帝; 閻摩 
 
 
 
śramaṇaḥ 
dge sbyoṅ 
沙彌 
 
 
 
maṇḍūkaḥ 
sbal pa 
蝦嘛 
 
 
 
maṇicūḍaḥ 
gtsug na nor bu 
項珠; 寶髻 
 
 
 
amoghadarśanaḥ 
don yod mthoṅ 
見有義; 善愛見 
 
 
 
iśādhāraḥ 
gśol mda’ ’dzin 
執箭; 執犂 
 
 
 
citrasenaḥ 
sna tshogs sde 
諸雜部; 各色部; 雜部 
 
 
 
mahāpāśaḥ 
źags pa chen po 
大羂索 
 
 
 
kṣemaṃkaraḥ 
bde byed 
作樂 
 
 
 
mahāphaṇakaḥ 
gdeṅs ka chen po 
大舌頭; 大辮 
 
 
 
gaṃbhīranirghoṣaḥ 
dbyaṅs zab 
音深; 深聲 
 
 
 
mahānirnādī 
cher sgrogs 
大音; 大聲 
 
 
 
vinarditaḥ 
rnam par sgra ’byin 
發諸音; 石殷聲 
 
 
 
mahāvikramaḥ 
rtsal chen 
大勇; 大本 
 
 
 
bhujaṃgamaḥ 
lag ’gro 
手行 
 
 
 
mahābalaḥ 
stobs chen 
大力 
 
 
 
visphūrjitaḥ 
mthu bsgyiṅs 
力嚴 
 
 
 
visphoṭakaḥ 
rnam par ’joms 
摧壞 
 
 
 
prasphoṭakaḥ 
rab ’joms 
極壞 
 
 
 
meghasambhavaḥ 
sprin ’byuṅ 
出雲 
 
 
 
svastikaḥ 
bkra śis ldan 
具吉祥; 吉祥 
 
 
 
varṣadhāraḥ 
char pa’i rgyun 
常雨; 大散 
 
 
 
maṇikaṇṭhaḥ 
mgul na nor bu 
頂寶頸; 摩尼瓔 
 
 
 
supratiṣṭhitaḥ 
śin tu brtan pa 
極堅固 
 
 
 
śrībhadraḥ 
dpal bzaṅ 
妙祥; 吉賢 
 
 
 
mahāmaṇicūḍaḥ 
gtsug na nor bu chen po 
頂大寶珠; 大摩尼寶髻 
 
 
 
airāvaṇaḥ 
sa bsruṅ gi bu 
守地子; 持地 
 
 
 
mahāmaṇḍalikaḥ 
dkyil ’khor chen po can 
具大中圍 
 
 
 
indrāyudhaśikhī 
’ja’i gtsug phud can 
具頂; 虹髻 
 
 
 
avabhāsanaśikhī 
snaṅ ldaṅ gtsug phud can 
具明顯頂髻; 光曜尸棄 
 
 
 
indrayaṣṭiḥ 
dbaṅ po’i mchod sdoṅ 
根供樹; 大樹; 主供樹 
 
 
 
jambudhvajaḥ 
’dzam bu’i rgyal mtshan 
南贍王; 閻浮種 
 
 
 
śrītejāḥ 
dpal gyi gzi brjid 
祥威; 德威 
 
 
 
śaśitejāḥ 
zla ba’i gzi brjid 
月威 
 
 
 
cuḍāmaṇidharaḥ 
gtsug na nor bu thogs 
戴頂髻寶; 摩尼珠髻 
 
 
 
indradhvajaḥ 
dbaṅ po’i rgyal mtshan 
自在幢 
 
 
 
jyotīrasaḥ 
skar ma la dga’ ba 
喜宿 
 
 
 
somadarśanaḥ 
zla mthoṅ 
見月 
 
 
 
yakṣāḥ 
gnod sbyin gyi dbaṅ po’i miṅ la 
藥叉; 夜叉 
 
 
 
vaiśravaṇaḥ 
rnam thos kyi bu 
多聞子 
 
 
 
mahāghoṣeśvaraḥ 
sgra chen po’i dbaṅ phyug 
大音自在 
 
 
 
dharaṇīsurendrāyudhaḥ 
sa steṅ mtshon cha mchog tu mi zad pa 
世間最勝無盡; 最勝不盡于地 
 
 
 
mahāmatiḥ 
blo gros chen po 
大慧 
 
 
 
arcinetrādhipatiḥ 
’od ’phro mig bdag 
目放大光; 放光目主 
 
 
 
vajradṛḍhanetraḥ 
rdo rje ltar sra ba’i mig 
如杵堅目 
 
 
 
agravīrabāhuḥ 
mchog tu dpa’ ba’i lag pa 
最勝勇手 
 
 
 
mahāsenāvyūhaparākramaḥ 
dmag chen po’i gyul gnon pa 
善鎮大軍中 
 
 
 
merubalapramardī 
lhun po’i stobs ’joms pa 
摧壞大須彌 
 
 
 
dharaṇīśubhakāyaḥ 
lus sa ltar bzaṅ ba 
身若美地 
 
 
 
āṭavakayakṣaḥ 
gnod sbyin ’brog gnas 
住曠野施礙 
 
 
 
rāvaṇaḥ 
sgra srog gi bu 
哮吼子 
rāvaṇa źes bya ba (155b1)ru ni śabde yin la | ravaṇasya ’pattyan rāvaṇa źes bya ste | skad sgrog ciṅ ’byin pa’i bu yin pas na sgra sgrogs kyi bu źes bya | 
 
 
pāñcikaḥ 
lṅas rtsen 
五層; 玩五 
pañcika źes bya ba bu lṅa brgya daṅ ’grogs te rtse ba daṅ | cho lo (5)lṅas rtse ba’i miṅ ste lṅas rtse na źes bya | 
 
 
gandharvā yathā 
dri za’i dbaṅ po’i miṅ la 
尋光主名目; 乾闥婆名; 乾闥婆名目 
 
 
 
dhṛtarāṣṭraḥ 
yul ’khor sruṅ 
守境土; 謢國土 
 
 
 
drumakinnaraprabhaḥ 
mi’am ci ljon pa’i ’od 
人非人最勝光; 人非人樹光 
 
 
 
śucinetraratisambhavaḥ 
mig gtsaṅ dga’ ’byuṅ 
不淨生喜 
 
 
 
puṣpadrumakusumitamukuṭaḥ 
me tog sdoṅ po rgyas pa’i cod pan can 
花樹滿髻 
 
 
 
raticaraṇasamantasvaraḥ 
dga’ bas ’gro ba kun tu dbyaṅs 
喜行普音 
 
 
 
pramuditapralambasunayanaḥ 
mig bzaṅ riṅ dga’ 
美目長喜 
 
 
 
(sa-)manojñārutasiṃhadhvajaḥ 
yid du ’oṅ ba’i sgra seṅ ge’i rgyal mtshan 
如意獅子聲幢 
 
 
 
samantaratnakiraṇamuktaprabhaḥ 
rin chen ’od bźin du kun tu gzer gtoṅ 
普放寶光 
 
 
 
vajradrumakesaradhvajaḥ 
rdo rje ljon pa zer ba’i rgyal mtshan 
金剛茂勝幢 
 
 
 
sarvavyūharatisvabhāvanayasaṃdarśanaḥ 
bkod pa kun tu dga’ ba’i raṅ bźin gyi tshul ston pa 
開示普喜自然理趣 
 
 
 
asurā yathā 
lha ma yin gyi dbaṅ po’i miṅ la 
阿修羅主名目 
 
 
 
rāhuḥ 
sgra gcan 
羅侯; 羅睺 
 
 
 
vemacitraḥ 
thags bzaṅs ris 
妙織; 毘摩羅質多; 淨心 
 
 
 
śambaraḥ 
bde ba’i mchog 
勝樂 
 
 
 
bandhiḥ 
’chiṅ ba 
縛者 
 
 
 
vairocanaḥ 
rnam par snaṅ byed 
現諸相 
 
 
 
dṛḍhavajraḥ 
rdo rje sra ba 
金剛堅 
 
 
 
sucitrāṅgaḥ (citrāṅgaḥ) 
lus śin tu bkra ba 
身極綵 
 
 
 
bṛhadāraḥ 
rtsibs chen 
大輻 
 
 
 
balavipulahetumatiḥ 
stobs yaṅs rgyu’i blo gros 
力廣行慧; 力廣根慧 
 
 
 
vatsaśrīsambhavaḥ 
gźon nu dpal ’byuṅ 
吉祥童子 
 
 
 
suvratasvaraḥ 
brtul źugs rab kyi dbyaṅs 
懃息音 
 
 
 
garuḍendranāmāni 
nam mkha’ ltiṅ gyi dbaṅ po’i miṅ la 
大鵬主名目; 迦樓羅主名目 
 
 
 
mahāvegalabdhasthamā 
śugs chen mthu thob 
得大力 
 
 
 
abhedyaratnacūḍaḥ 
mi phyed gtsug na rin po che 
信頂寶 
 
 
 
vimalavegaśrīḥ 
dri med pa’i śugs kyi dpal 
無垢力祥 
 
 
 
avinivartanīyacittabhūṣaṇaḥ 
phyir mi bzlog pa’i sems rgyan 
不廻遮嚴; 不廻心嚴 
 
 
 
mahāsāgaraprabhāgambhīradharaḥ 
rgya mtsho chen po lta bu’i ’od zab mo ’chaṅ 
執持光如深海; 持光如深海 
 
 
 
dharmadṛḍhābhedyasunilambhaḥ 
chos la brtan źiṅ mi phyed par śin tu ston pa 
堅固法不能開示; 固於法而不退實依 
 
 
 
vicitramauliśrīcūḍaḥ 
cod pan sna tshogs pa dpal gyi gtsug 
諸種吉祥頂髻 
 
 
 
samantaspharaṇamukhadarśanaḥ 
bźin kun tu khyab par ston pa 
面普遍指示 
 
 
 
samantavyūhasāgaracaryāvyavalokanaḥ 
kun tu bkod pa rgya mtsho’i spyod pa la rnam par lta ba 
普嚴海行觀諸法 
 
 
 
kinnarā yathā 
mi’am ci’i dbaṅ po’i miṅ la 
人非人主名目; 緊那羅主名; 緊那羅主名目 
 
 
 
drumakinnararājā 
mi’am ci’i rgyal po sdoṅ po’am ljon pa 
人非人王樹; 樹緊那羅王 
 
 
 
devamatiprabhaḥ 
lha’i blo gros ’od 
天慧光 
 
 
 
kusumaketumaṇḍalī 
me tog gyi dkyil ’khor can 
具花頂中圍; 具華幢輪 
 
 
 
vicitrabhūṣaṇaḥ 
rgyan sna tshogs can 
具諸種莊嚴 
 
 
 
manojñanirṇādasvaraḥ 
sgra dbyaṅs yid du ’oṅ ba 
聲音如意 
 
 
 
drumaratnaśākhāprabhaḥ 
rin chen yal ga’i ljon pa’i ’od 
大寶茂盛光; 寶枝樹光 
 
 
 
sudarśanaprītikaraḥ 
legs mthoṅ dga’ byed 
具見妙喜; 見令妙喜 
 
 
 
bhūṣaṇendraprabhaḥ 
rgyan gyi dbaṅ po’i ’od 
莊嚴光主 
 
 
 
sureṇupuṣpadhvajaḥ 
rdul mdzes me tog rgyal mtshan 
花妙幢; 塵妙花幢 
 
 
 
dharaṇītalaśrīḥ 
sa steṅs dpal 
地上吉祥; 地上祥 
 
 
 
mahoragādhipatināmāni 
lto ’phye chen po’i dbaṅ po’i miṅ la 
摩睺羅伽主名目; 甕腹主名目 
 
 
 
uragādhipatiḥ 
lto ’phye bdag po 
甕腹主; 大腹行主 
 
 
 
sumatireṇuḥ 
blo gros źi ba mchog 
智慧善勝 
 
 
 
virajastejaḥsvaraḥ 
gzi brjid rdul med dbyaṅs 
威力無音; 威力無塵音 
 
 
 
agramaticitracūḍaḥ 
blo mchog sna tshogs gtsug 
勝意諸頂; 勝意雜頂 
 
 
 
sunetrādhipatiḥ 
mig bzaṅ bdag po 
妙目主 
 
 
 
pradīpaśaraṇadhvajaḥ 
skyabs sgron rgyal mtshan 
護炬幢 
 
 
 
ālokasuvegadhvajaḥ 
snaṅ ba śugs mchog rgyal mtshan 
現力勝幢 
 
 
 
siṃhavatsaḥ 
bu seṅ ge 
子獅子 
 
 
 
vicitrālaṅkārasvaraḥ 
sna tshogs rgyan gyi dbyaṅs 
諸嚴音 
 
 
 
sumeruvatsaḥ 
bu ri rab 
子妙高 
 
 
 
ruciraprabhāsasaṃbhavaḥ 
snaṅ ba mdzes ’byuṅ 
出好明 
 
 
 
kuṃbhāṇḍanāmāni 
grul bum gyi dbaṅ po’i miṅ la 
瓶腹主名目; 鳩槃荼名; 鴆槃茶卵主名目 
 
 
 
virūḍhakaḥ 
’phags skyes po 
聖生 
 
 
 
nāgādhipatiḥ 
klu bdag 
龍主 
 
 
 
sucīrṇadhvajaḥ 
śin tu spyad pa’i rgyal mtshan 
極參群幢; 極行幢 
 
 
 
hitacaraṇasaṃkramaḥ 
phan par spyad pa la źugs pa 
入行利益; 行利益入 
 
 
 
bhīmottaraḥ 
’jigs su ruṅ bla ma 
怖畏剌麻; 怖畏師 
 
 
 
śālasucitraḥ 
legs śin tu bkra ba 
妙極綵 
 
 
 
merususambhavaḥ 
lhun po śin tu ’byuṅ ba 
妙高甚出 
 
 
 
vīrabāhuḥ 
dpa’ ba’i lag pa 
勇猛手 
 
 
 
anantaśubhanayanakesarī 
dge ba mtha’ yas pa’i mig gi seṅ ge 
善無邊目獅子 
 
 
 
anantamukhadevāsuranetrāsuraḥ 
lha daṅ lha ma yin gyi sgo mtha’ yas ’dren pa’i lha ma yin 
無邊阿修羅天與修羅之無邊門 
 
 
 
maharṣināmāni 
draṅ sroṅ chen po’i miṅ la 
大仙名目 
 
 
 
suśrutaḥ 
legs thos 
妙聞 
 
 
 
hārītaḥ 
ljaṅ sṅo’i bu 
青苗 
 
 
 
hariścandraḥ 
seṅ ge zla ba 
獅子月 
 
 
 
bhṛguḥ 
ṅan spoṅ 
棄惡 
 
 
 
dhanvantariḥ 
thaṅ la bar 
川中焰; 川焰 
 
 
 
jātūkarṇaḥ 
rgya skyegs rna 
胭脂耳 
 
 
 
bheḍaḥ 
gziṅs can 
有筏 
 
 
 
kāśyapaḥ 
’dros skyoṅ bu 
護容子; 伽葉; 飲光 
 
 
 
kaśyapaḥ 
’drob skyoṅ 
護暖; 伽葉波 
 
 
 
agastiḥ 
ri byi 
山鼠 
 
 
 
sanātanaḥ 
gyuṅ druṅ 
不動; 永中 
 
 
 
sanatkumāraḥ 
kun ’gyed gźon nu 
普施童子 
 
 
 
khāranādiḥ 
sgra grags gi bu 
名稱子 
 
 
 
ātreyaḥ 
rgyun śes kyi bu 
恒知子 
 
 
 
prajāpatiḥ 
skye dgu’i bdag 
九類主 
 
 
 
parāśaraḥ 
rtsib logs sgyes 
脇生 
 
 
 
kapilamaharṣiḥ 
draṅ sroṅ chen po ser skya 
黃白大仙 
 
 
 
kaṇādamaharṣiḥ 
draṅ sroṅ chen po gzegs zan 
大仙食屑 
 
 
 
akṣapādaḥ 
rkaṅ mig can 
具足眼; 足眼 
 
 
 
vyāsaḥ 
rgyas pa 
廣大; 廣博 
 
 
 
bhāradvājaḥ 
bhā ra rgyal mtshan 
頗羅多 
 
 
 
vasiṣṭhaḥ 
gnas ’jog 
安主 
 
 
 
nāradaḥ 
mis byin gyi bu 
人與子 
 
 
 
agniveśaḥ 
me bźin ’jug 
如火 
 
 
 
aranemiḥ 
rtsibs kyi mu khyud 
輻輞 
 
 
 
pūrvopadhyāyanāmāni 
sṅon gyi mkhan po’i miṅ la 
古師名目; 古昔戒師名目 
 
 
 
nāgārjunaḥ 
klu sgrub 
龍成; 龍樹; 那伽曷樹那; 龍猛 
 
 
 
nāgāhvayaḥ 
klus bod 
龍叫 
 
 
 
āryadevaḥ 
’phags pa lha 
聖天; 提婆 
 
 
 
āryāsaṅgaḥ 
’phags pa thogs med 
阿僧伽; 無著; 聖無礙 
 
 
 
vasubandhuḥ 
dbyig gñen 
天親; 婆蘇畔度; 世親 
 
 
 
āryaśūraḥ 
’phags pa dpa’ bo 
聖勇猛 
 
 
 
aśvaghoṣaḥ 
rta dbyaṅs 
馬鳴; 阿濕婆窶沙 
 
 
 
dignāgaḥ, diṅnāgaḥ 
phyogs glaṅ 
方象; 域龍; 陳那 
 
 
 
dharmapālaḥ 
chos skyoṅ 
護法; 達羅波羅 
 
 
 
dharmakīrttiḥ 
chos grags 
稱法; 法稱; 法揚 
 
 
 
sthiramatiḥ 
blo brtan 
意堅; 堅慧 
 
 
 
saṅghabhadraḥ 
’dus bzaṅ 
妙聚; 僧伽跋陀羅; 眾賢 
 
 
 
guṇaprabhaḥ 
yon tan ’od 
德光; 瞿那鉢類婆; 瞿拏鉢剌婆 
 
 
 
vasumitraḥ 
dbyig bśes 
親寶; 世友; 寶親 
 
 
 
guṇamatiḥ 
yon tan blo gros 
瞿那末底; 德慧 
 
 
 
śākyabuddhiḥ 
śā kya blo 
釋迦意 
 
 
 
devendrabuddhiḥ 
lha dbaṅ blo 
天主意 
 
 
 
jñānagarbhaḥ 
ye śes sñiṅ po 
智藏 
 
 
 
śāntarakṣitaḥ 
źi ba ’tsho 
善海; 寂護 
 
 
 
candragomī 
btsun pa zla ba 
妙月; 月居士 
 
 
 
buddhapālitaḥ 
saṅs rgyas skyoṅ 
佛護; 護佛 
 
 
 
bhavyaḥ 
skal ldan 
有清分; 清辯; 清辨 
 
 
 
vararuciḥ 
mchog sred 
好妙 
 
 
 
pāṇini 
pā ṇi ni 
巴蜜尼; 波膩尼 
 
 
 
pātañjaliḥ 
chur lhuṅ 
墮水 
 
 
 
candrakīrttiḥ 
zla grags 
月稱 
 
 
 
vinītadevaḥ 
dul ba lha 
善神; 調伏天 
 
 
 
nandaḥ 
dga’ bo 
喜 
 
 
 
dharmottaraḥ 
chos mchog 
勝法; 法勝 
 
 
 
śākyamitraḥ 
śā kya bźes gñen 
釋迦善逝; 釋迦親友 
 
 
 
jñānadattaḥ 
ye śes byin 
出智; 智施 
 
 
 
prabhākarasiddhiḥ 
’od byed grub 
光成 
 
 
 
śīlabhadraḥ 
ṅaṅ tshul bzaṅ bo 
戒賢; 尸羅跋陀羅; 妙理趣 
 
 
 
daṃṣṭrasenaḥ 
mche ba’i sde 
牙部 
 
 
 
dharmatrātaḥ 
chos skyobs 
護法; 法救; 法護 ; 達羅俎羅多 
 
 
 
viśeṣamitraḥ 
khyad par bźes gñen 
殊勝善逝; 殊勝親 
 
 
 
raviguptaḥ 
ñi mas sbas pa 
日藏 
 
 
 
vāgbhaṭaḥ (vābhaṭaḥ) 
pha khol 
父使 
 
 
 
tīrthikāḥ 
mu stegs pa la ya mtshan can gyi miṅ la 
具希有等名目; 外道師 
tīrthaka ni tirthyaṃ vidyate tīrthaka źes bya ste | mtsho’i ’gram nas mtshor ’jug pa’i stegs ’cha’ ba daṅ ’dra bar dka’ thub (2)daṅ rnal ’byor la sogs pa chos sna tshogs spyod ciṅ mya ṅan las ’das pa’i mtshor ’jug pa’i stegs ’cha’ bas na mu stegs can źes bya | 
 
 
tīrthyakaraḥ 
mu stegs byed pa 
外道 
 
 
 
tīrthikaḥ 
mu stegs can 
具外道; 外道師 
 
 
 
ārāḍakālāmaḥ 
sgyu rtsal śes kyi bu riṅ du ’phur 
通藝師遠飛; 頞邏茶迦羅摩 
 
 
 
udrako rāmaputraḥ 
raṅs byed kyi bu lhag spyod 
喜樂子餘行; 嗢達洛迦曷邏摩子 
 
 
 
mīmāṃsakaḥ 
dpyod pa pa 
辨別; 察者 
 
 
 
vaiśeṣikaḥ 
bye brag pa 
辨者; 勝論 
 
 
 
sāṃkhyaḥ 
graṅs can pa 
具數者; 數論 
 
 
 
lokāyataḥ 
’jig rten rgyaṅ phen pa 
遠離世間; 順世 
 
 
 
kāṇādaḥ 
gzegs zan pa 
食屑; 食米齋徒 
 
 
 
parivrājakaḥ 
kun tu rgyu 
普行 
 
 
 
vaidyaḥ 
sman pa 
醫者; 醫行 
 
 
 
pāṣaṇḍikaḥ 
ya mtshan can 
具希者; 邪教徒 
 
 
 
śaivaḥ 
źi ba pa 
柔善; 獸主徒 
 
 
 
pāśupataḥ 
phyugs bdag 
畜主 
 
 
 
kāpālī 
thod pa can 
具頭器 
 
 
 
acelakaḥ 
gos med 
無衣 
 
 
 
nirgranthaḥ 
gcer bu pa 
露體 
 
 
 
kṣapaṇaḥ 
zad byed pa 
盡作; 令盡 
 
 
 
ārhataḥ 
mchod ’os pa 
堪敬 
 
 
 
mahāvratī 
brtul źugs chen po pa 
勇猛; 行大勇猛 
 
 
 
rāmavratī 
raṅs byed kyi bu brtul źugs can 
具勇樂; 令喜子行者 
 
 
 
mṛgaśriṅgavratī 
śa ru’i bu brtul źugs can 
鹿角行者 
 
 
 
govratī 
glaṅ brtul źugs can 
牛行者 
 
 
 
kṛṣṇamukhaḥ 
ṅo gnag 
黑面 
 
 
 
māyūravratī 
rma bya’i brtul źugs can 
具孔雀勇力; 孔雀行者 
 
 
 
pāṇḍarabhikṣuḥ 
sroṅ ba (smoṅ ba) dkar po 
白色乞者 
 
 
 
tridaṇḍī 
dbyig gu gsum pa 
三木; 三棍 
 
 
 
ekadaṇḍī 
dbyig gu gcig pa 
一木; 一棍 
 
 
 
dvidaṇḍī 
dbyig gu gñis pa 
二木; 二棍 
 
 
 
gośriṅgavratī 
glaṅ ru’i brtul źugs can 
牛角力; 牛角行者 
 
 
 
keśolluñcanam, keśolluṇḍanam 
skar ’bal ba 
撏髮者 
 
 
 
ṣaṭ śāstāraḥ 
mu steg can gyi ston pa drug gi miṅ la 
六外道師名目; 外道六師 
 
 
 
pūraṇaḥ kāśyapaḥ 
’od sruṅs rdzogs byed 
護光究竟; 富蘭那迦葉波 
 
 
 
maskarī gośalīputraḥ 
kun tu rgyu gnas lhas kyi bu 
普行黑神男; 末伽黎拘賒黎 
 
 
 
saṃjayī vairaḍīputraḥ 
smra ’dod kyi bu mo’i bu yaṅ dag rgyal ba can (sgra byed kyi bu mo yaṅ dag rgyal ba can) 
欲說男女具勝真; 刪闍夜毘羅胝 
 
 
 
ajitakeśakambalaḥ 
mi ’pham skra’i la ba can 
具勝髮; 阿耆多翅舍欽婆羅 
 
 
 
kakudaḥ kātyāyanaḥ 
ka tya’i bu nog can 
迦羅鳩駄加旃延 
 
 
 
nirgrantho jñātiputraḥ 
gcer bu pa gñen gyi bu 
露體親男; 尼犍陀若提子 
 
 
 
Go to Wiki Documentation
Enhet: Det humanistiske fakultet   Utviklet av: IT-seksjonen ved HF
Login