You are here: BP HOME > TLB > Vasubandhu: Abhidharmakośabhāṣya > fulltext
Vasubandhu: Abhidharmakośabhāṣya

Choose languages

Choose images, etc.

Choose languages
Choose display
  • Enable images
  • Enable footnotes
    • Show all footnotes
    • Minimize footnotes
DiacriticaDiacritica-helpSearch-help
ā ī ū
ñ
ś ź
š č ǰ γ    
Note on the transliteration:
The transliteration system of the BP/TLB is based on the Unicode/UTF-8 system. However, there may be difficulties with some of the letters – particularly on PC/Windows-based systems, but not so much on the Mac. We have chosen the most accepted older and traditional systems of transliteration against, e.g, Wylie for Tibetan, since with Unicode it is possible, in Sanskrit and Tibetan, etc., to represent one sound with one letter in almost all the cases (excepting Sanskrit and Tibetan aspirated letters, and Tibetan tsa, tsha, dza). We thus do not use the Wylie system which widely employs two letters for one sound (ng, ny, sh, zh etc.).
 
Important:
We ask you in particular to note the use of the ’ apostrophe and not the ' representing the avagrāha in Sanskrit, and most important the ’a-chuṅ in Tibetan. On the Mac the ’ is Alt-M.
 
If you cannot find the letters on your key-board, you may click on the link "Diacritica" to access it for your search.
Choose specific texts..
    Click to Expand/Collapse Option Complete text
Click to Expand/Collapse OptionTitle
Click to Expand/Collapse OptionPreface
Click to Expand/Collapse OptionChapter I: Dhātunirdeśa
Click to Expand/Collapse OptionChapter II: Indriyanirdeśa
Click to Expand/Collapse OptionChapter III: Lokanirdeśa
Click to Expand/Collapse OptionChapter IV: Karmanirdeśa
Click to Expand/Collapse OptionChapter V: Anuśayanirdeśa
Click to Expand/Collapse OptionChapter VI: Mārgapudgalanirdeśa
Click to Expand/Collapse OptionChapter VII: Jñānanirdeśa
Click to Expand/Collapse OptionChapter VIII: Samāpattinirdeśa
Click to Expand/Collapse OptionChapter IX: Conclusions
ye punar ime aṣṭādaśa dhātava uktās teṣāṃ kati sanidarśanāḥ katy anidarśanāḥ | 
説攝義已。是前所説十八界。於(12)中幾有顯幾無顯。 
彼經餘界如其所應。皆即此中十八界(23)攝(7)復次於前所説十八界中。幾有見幾無見。幾(8)有對幾無對。幾善幾不善幾無記。 
| gaṅ dag khams bco brgyad bstan pa de dag las bstan du yod pa rnams ni du | bstan du med pa rnams ni du źe na | 
 
sanidarśana eko ’tra rūpaṃ  
偈曰。於中一有顯。謂色。 
頌曰
(9)一有見謂色 十有色有對
(10)此除色聲八 無記餘三種 
bstan yod ’dir ni gzugs gcig tu | 
 
sa hi śakyate nidarśayitum idam ihāmutreti | uktaṃ bhavati anidarśanāḥ śeṣā iti || 
(13)釋曰。此色易可顯。如言此色彼色。由此言(14)故。應知義至所餘非顯。 
(11)論曰。十八界中色界有見。以可示現此彼(12)差別。由此義准説餘無見。如是已説有見(13)無見。 
| de ni ’di ni ’di na ’o | | che ge mo źig na’o źes bstan par nus so | | lhag ma rnams ni bstan du med (7)pa’o źes bśad par ’gyur ro | 
 
kati sapratighāḥ katy apratighāḥ | 
幾是有礙幾是無礙。 
See previous 
| thogs pa daṅ bcas pa rnams ni du | thogs pa med pa rnams ni du źe na | 
 
sapratighā daśa |
rūpiṇaḥ |
 
(15)偈曰。十有礙有色。 
See the full verse quoted previously 
thogs daṅ bcas pa gzugs can bcu | 
 
ya ete rūpaskandhasaṃgṛhītā daśa dhātava uktās te sapratighāḥ |  pratigho nāma pratighātaḥ sa ca trividhaḥ |  āvaraṇaviṣayālambanapratighātaḥ |  tatrāvaraṇapratighātaḥ svadeśe parasyotpattipratibandhaḥ |  yathā hasto haste pratihanyate upale vā | upalo ’pi tayoḥ |  viṣayapratighātaś cakṣurādīnāṃ viṣayiṇāṃ rūpādiṣu viṣayeṣu |  yathoktaṃ prajñaptā vasti cakṣurjale pratihanyate na sthale |  yathā matsyānām |  asti sthale na jale |  prāyeṇa manuṣyāṇām | asty ubhayatra |  śiśumāramaṇḍūkapiśācakaivarttādīnām |  asti nobhayatra | etān ākārān sthāpayitvā |  asti cakṣur yad rātrau pratihanyate na divā |  tad yathā titīlolūkādīnām | divā na rātrau |  prāyeṇa manuṣyāṇām |  rātrau divā ca | śvaśṛgālaturagadvīpimārjārādīnām | nobhayatra |  etān ākārān sthāpayitve tyayaṃ viśayapratighātaḥ |  ālambanapratighātaś cittacaittānāṃ sveṣv ālambaneṣu |  kaḥ punar viṣayālambanayor viśeṣaḥ |  yasmin yasya kāritraṃ sa tasya viṣayaḥ |  yac cittacaittair gṛhyate tad ālambanam |  kaḥ punaḥ svasmin viṣaye pravarttamānam ālambane vā pratihanyata ity ucyate |  tasmāt pareṇāpravṛtteḥ |  nipāto vā ’tra pratighāto yā svaviṣaye pravṛttiḥ  tad ihāvaraṇapratighātena daśānāṃ sapratighatvaṃ veditavyam anyonyāvaraṇāt |  ye dharmā viṣayapratighātena sapratighā āvaraṇapratighātenāpi ta iti catuṣkoṭikaḥ  prathamā koṭiḥ sapta cittadhātavo dharmadhātupradeśaś ca yaḥ saṃprayuktaḥ |  dvitīyā pañca viṣayāḥ | tṛtīyā pañcendriyāṇi |  caturthī dharmadhātupradeśaḥ saṃprayuktakavarjyaḥ |  ye dharmā viśayapratighātena sapratighā ālambana pratighātenāpi ta iti |  paścāt pādakaḥ | ye tāvad ālambanapratighātenāpi viṣayapratighātenāpi te |  syur viṣayapratighatenaiva nālambanapratighātena |  pañcendriyāṇi | 
釋曰。此十界色陰所攝(16)是有礙。  礙是何法。相障故名礙。此礙有三(17)種。  一障礙。二塵礙。三縁縁礙。  此中障礙者。(18)於自處對障他生。  如手於手自相對障。石於(19)石亦爾。  塵礙者。眼等諸根。於色等塵。  如假(20)名論説。有眼於水有礙非於陸地。  如魚等眼。  (21)有眼於陸地有礙。非於水中。  從多如人等眼。(22)有眼二處有礙。謂於水陸。  如龜鼉蝦蟆鬼捕(23)魚人等眼。  有眼二處無礙。除前三句。  有眼於(24)夜有礙。非於晝時。  如蝙蝠*鴝鵒等眼。有眼(25)於晝有礙。非於夜時。  從多如人等眼。  有眼(26)於晝夜有礙。如狗野干馬豹猫狸等眼。有眼(27)於二時無礙  除前三句。塵礙相如此。  縁縁礙(28)者。心及心法。於自縁縁境有礙。  塵礙與縁縁(29)礙。異相云何。  此法於礙處有功能。説是處(167b1)爲此法塵。名爲塵礙。  心及心法所取之塵。名(2)縁縁礙。  云何此根於自境相續生。及識於縁(3)縁生。説名有礙。  過此於彼不生故。  復次此(4)中礙者。以到義。謂於自境生。  此中由障礙。(5)應知十界有礙。互相障故。  若法由塵礙有礙。(6)亦由障礙有礙不。有四句。  第一句謂七心(7)界及法界一分相應心法。  第二句謂五塵。第(8)三句謂五根。  第四句謂法界一分心不相應(9)法。  若法由塵礙有礙。亦由縁縁礙有礙不。  除(10)後二句若法由縁縁礙有礙。  必由塵礙有礙。(11)有法由塵礙有礙。不由縁縁礙有礙。  如五根。 
唯色蘊攝十界有對。  對是礙義。此復三(14)種。  障礙境界所縁異故。  障礙有對。謂十色(15)界。自於他處被礙不生。  如手礙手或石礙(16)石或二相礙。  境界有對。謂十二界法界一(17)分諸有境法於色等境。  故施設論作如是(18)言。有眼於水有礙非陸。  如魚等眼。  有眼於(19)陸有礙非水。  從多分説。如人等眼。有眼(20)倶礙。  如畢舍遮室獸摩羅及捕魚人蝦蟇(21)等眼。  有倶非礙。謂除前相。  有眼於夜有礙(22)非晝。  如諸蝙蝠鵂等眼。有眼於晝有礙(23)非夜。  從多分説。如人等眼。  有眼倶礙。如(24)狗野干馬豹豺狼猫狸等眼。有倶非礙。  謂除(25)前相。此等名爲境界有對。  所縁有對。謂心(26)心所於自所縁。  境界所縁復有何別。  若於(27)彼法此有功能。即説彼爲此法境界。  心心(28)所法執彼而起。彼於心等名爲所縁。  云何(29)眼等於自境界所縁轉時説名有礙。  越彼(7b1)於餘此不轉故。  或復礙者是和會義。謂眼(2)等法於自境界及自所縁和會轉故。  應知此(3)中唯就障礙有對而説。故但言十有色有(4)對。更相障故。  由此義准説餘無對。若法境(5)界有對。亦障礙有對耶。應作四句。  謂七心(6)界法界一分諸相應法是第一句。  色等五境(7)是第二句。眼等五根是第三句。  法界一分非(8)相應法是第四句。  若法境界有對。亦所縁有(9)對耶。  應順後句。謂若所縁有對。  定是境界(10)有對。有雖境界有對而非所縁有對。  謂眼(11)等五根。 
| gzugs kyi phuṅ pos bsdus pa’i khams bcu gaṅ dag bśad pa de dag ni thogs pa daṅ bcas pa yin te |  thogs pa (40a1) źes bya ba ni rdugs pa’o | | de yaṅ rnam pa gsum ste |  sgrib pa daṅ yul daṅ dmigs pa la thogs pa’o |  | de la sgrib pa la thogs pa ni raṅ gi yul du gźan skye ba’i gegs byed pa ste |  dper na lag pa ’am | rdo bal lag pa rdugs śig thogs pa’am | (2)rdo ba yaṅ de gñis la thogs pa lta bu’o |  | yul la thogs pa ni mig la sogs pa yul can rnams gzugs la sogs pa yul rnams la thogs pa ste |  btags pa las ji skad du | chu la thogs pa la skam lam yin pa’i mig kyaṅ yod de |  dper na ña rnams kyi lta bu’o |  | (3)skam thogs la chu la ma yin pa yaṅ yod de |  mi phal che ba’i lta bu’o | | gñi gar thogs pa yaṅ yod de |  chu srin byis pa gsod pa daṅ | sbal pa daṅ | śa za ba daṅ | ña pa la sogs pa rnams kyi lta bu’o |  | gñi gar ma yin pa yaṅ yod de | rnam pa de dag ma (4)gtogs pa’o |  | mig gaṅ mtshan mo thogs la ñin par ma yin pa yod de |  pha waṅ daṅ | ’ug pa la sogs pa rnams kyi lta bu’o | | ñin par thogs la mtshan mo ma yin pa ni  mi phal che’i lta bu’o |  | mtshan mo daṅ ñin par thogs ba ni khyi daṅ | wa daṅ | rta daṅ | guṅ daṅ | byi la (5)la sogs pa rnams kyi lta bu’o | | gñi gar yaṅ ma yin pa ni  rnam pa de dag ma gtogs pa’o źes gsuṅs pa lta bu ste | ’di ni yul la thogs pa’o |  | dmigs pa la thogs pa ni sems daṅ sems las byuṅ ba rnams raṅ gi dmigs pa dag la thogs pa’o |  | yul daṅ dmigs (6)pa dag la bye brag ci yod ce na |  gaṅ la gaṅ źig byed pa de ni yul yin la |  gaṅ źig sems daṅ sems las byuṅ ba rnams kyis ’dzin pa de ni dmigs pa yin no |  | yaṅ ji ltar na raṅ gi yul la dmigs pa la ’jug pa la thogs pa źes bya źe na |  de las gźan du mi ’jug pa’i phyir ro |  | yaṅ na ’di la gtod pa (7)ni thogs pa yin te |  raṅ gi yul la ’jug pa gaṅ yin pa’o | | de lta bas na ’dir bcu po dag ni sgrib pa la thogs pas thogs pa daṅ bcas pa ñid du rig par bya ste | phan tshun sgrib pa’i phyir ro |  | chos gaṅ dag yul la thogs pas thogs pa daṅ bcas pa de dag sgrib pa la (40b1)thogs pas kyaṅ yin nam źe na | mu bźi ste |  mu daṅ po ni sems kyi khams bdun dag daṅ | chos kyi khams kyi phyogs mtshuṅs par ldan pa gaṅ yin pa’o |  | gñis pa ni yul lṅa po dag go | | gsum pa ni dbaṅ po lṅa dag go |  | bźi pa ni mtshuṅs bar ldan pa ma gtogs pa (2)chos kyi khams kyi phyogs so |  | gaṅ dag yul la thogs pas thogs pa daṅ bcas pa de dag ñid dmigs pa la thogs bas kyaṅ yin nam źe na |  tshig phyi ma daṅ sbyor ba ste | re źig dmigs pa la thogs pa gaṅ dag yin pa de dag ni yul la thogs pas kyaṅ yin no |  | yul la (3)thogs pas yin la dmigs pa la thogs pas ma yin pa yaṅ yod  de dbaṅ po lṅa rnams so | | btsun pa gźon nu lan na re ni 
                                                                 
yatrotpitsor manasaḥ pratighataḥ śakyate paraiḥ karttum |
tatsapratighaṃ jñeyaṃ viparyayād apratigham iṣṭam iti 
(12)大徳鳩摩羅羅多説(13)是處心欲生 他礙令不起
(14)應知是有礙 異此非有礙 
此中大徳鳩摩邏多作如是説(12)是處心欲生他礙令不起(13)應知是有對無對此相違 
gaṅ la yid skye bar ’dod pa la gźan dag gis thogs par byed nus pa de ni thogs pa daṅ bcas ba yin par śes par bya la | bzlog pa ni thogs pa med (4)par ’dod do źes zer ro | 
 
bhadantakumāralātaḥ | uktāḥ sapratighā apratighāś ca || 
(15)説有礙已。 
(14)此是所許。如是已説有對無對。 
| thogs ba daṅ bcas pa dag bśad zin to | 
 
eṣām aṣṭādaśadhātūnāṃ kati kuśalāḥ katy akuśalāḥ katy avyākṛtā | 
十八界中幾善幾惡幾無記 
於此所説(15)十有對中。 
| khams bco brgyad po de dag las dge ba rnams ni du | yi dge ba rnams ni du | luṅ du ma bstan pa rnams ni du źe na | 
 
avyākṛtā aṣṭau 
。偈曰。(16)八無記。 
除色及聲餘八無記。 
luṅ ma bstan brgyad | 
 
katame aṣṭau | ya ete sapratighā daśoktāḥ | 
釋曰。何者爲八。前所説十種有礙(17)中。 
 
brgyad po dag gaṅ źe na | thogs pa daṅ bcas pa bcu bśad (5)pa gaṅ dag yin pa | 
 
ta evārūpaśabdakāḥ || 1.29 || 
偈曰。是諸除色聲。 
See the full verse quoted previously 
de dag ñid | gzugs sgra ma gtogs 
 
pañcendriyāṇi gandharasaspraṣṭavyā dhātavaś ca |  ete ’ṣṭau kuśalākuśalabhāvenāvyākaraṇād avyākṛtāḥ |  vipākaṃ pratyavyākaraṇād ity apare | evam anāsrave ’pi prasaṅgaḥ || 
釋曰。五根香味觸界。  (18)是八由善惡差別不可記故。故説無記。  有餘(19)師説。約果報不可記。故名無記。若爾於無流(20)則成反質難。 
謂五色根。(16)香味觸境。  不可記爲善不善性故名無記。  (17)有説。不能記異熟果故名無記。若爾無漏(18)應唯無記。 
dbaṅ po lṅa rnams daṅ | dri daṅ ro daṅ reg bya’i khams rnams daṅ brgyad po  de dag ni dge ba daṅ mi dge ba’i ṅo bor luṅ bstan du med pa’i phyir luṅ du ma bstan pa dag go |  | gźan dag na re ni rnam par smin pa’i phyir (6)luṅ bstan du med pa’i phyir źes zer te | de ltar na ni zag pa med pa la thal bar ’gyur ro | 
     
 
Go to Wiki Documentation
Enhet: Det humanistiske fakultet   Utviklet av: IT-seksjonen ved HF
Login